lipnja 05, 2009
svibnja 04, 2009
AUTOMOBIL ZA LOV
Toyota Hilux - Šesta generacija Toyotinog pick-upa
Otkad je 1967. godine u Japanu prodan prvi Hilux, ovih je vozila proizvedeno više o 12 milijuna, a najnoviji Hilux pripada šestoj generaciji Toyotinog drugog po redu (odmah nakon Corolle). najprodavanijeg modela u cijelom svijetu.
Ali Hilux model se prodaje u više zemalja svijeta nego najprodavaniji Toyotin automobil Corolla zbog toga što su kupci brzo prepoznali prednosti vozila 3 u 1.
Toyota Hilux prodaje se u tri pick-up karoserijske izvedbe.
Single Cab sa kratkom kabinom sa dva sjedala i dužinom teretnog prostora 2315 mm, potom kao Extra Cab sa malo produženom kabinom koja iza prednjih sjedala ima kratku klupu na prijevoz dodatne tri osobe, ali je pri tom dužina teretnog prostora nešto kraća i iznosi 1805 mm, a treća karoserijska verzija je Double Cab koja ima najveću kabinu za prijevoz pet osoba i ujedno najkraću dužinu teretnog prostora od 1520 mm.
Kod svih karoserijskih verzija širina teretnog prostora je 1520 mm i visina 450 mm. Pri tom su vanjske dimenzije vozila uvijek iste, ukupna dužina je 5255 mm, širina 1835 mm i visina 1795 mm.
Hilux je poznat kao vrlo izdržljiv, beskompromisan i pouzdan pick-up za sve uvjete i za sve predjele svijeta. Može se slobodno reći da je ova nova moderna generacija Hiluxa, pick-up za posao ali i za zabavu. Toyota Hilux pick-up je ultimativan izbor za posao, avanturu i slobodno vrijeme sa velikim teretnim prostorom.
Osim što je dobio unaprijeđenu tehniku, Hilux je u svojoj posljednjoj generaciji "ispeglan" i izvana. No, kao što dobro znamo iz primjera drugih vozila ove kategorije, neke krute zakonitosti estetike uvijek treba zadovoljiti. Upravo stoga, zbog potrebe za četvrtastim stražnjim sandukom, visokom karoserijom i drugim detaljima svojstvenim pick-up automobilima, dizajnerima ne ostaje previše prostora. Hilux šeste generacije ima moderan prednji dio s velikim otvorom za hlađenje iz kojeg dopire huka i grmljavina 2,5-litrenog turbodiesela.
S osmom generacijom Hiluxa stigao je i 3-litreni D-4D motor preuzet iz Land Cruisera. Okretni moment od 340 Nm raspoloživ je već od 1400 o/min pa sve do 3400 o/min. Common railom sa 170 KS, nevjerojatno je kako 1,8 tona težak automobilom stotku dostiže za 12 sekundi, a kada se 'zalaufa' (maksimalna brzina je 170 km/h) toliko djeluje moćno da vozač ima osjećaj kako ga ništa ne može zaustaviti.
No nema straha jer samoventilirajući diskovi sprijeda i bubanja straga uz pomoć ABS-a učinkovito obavljaju zadaću naročito ako su na automobilu nove novcate gume kao što se nama posrećilo.
Ovaj agregat iznenađuje i svojom potrošnjom - prosjek testa iznosi devet litara nafte na 100 km!
U svojoj unutrašnjosti Hilux nas više podsijeća na dostavno nego li terensko vozilo. Dizajn prednje armature oblikom "vuče" na unutrašnjost osobnog automobila, no odabrani materijali koji su očito grubi i izdržljivi, na prvome mjestu trebaju biti trajni i jednostavni za pranje. O prostranosti, kako na prednjim tako i na stražnjim, sjedalima ne treba mnogo pričati s obzirom da se radi o automobilu dugom 5130 mm i širokom 1760 mm. Izbor boja u unutrašnjosti je, očekivano, monoton, ergonomija veoma dobra, a preglednost vrhunska s obzirom na visok položaj sjedenja. Određeno navikavanje ipak zahtijeva parkiranje u prometom preopterećenim gradskim ulicama (ako baš morate Hiluxom u grad) zbog činjenice da stražnji branik strši dalje od ruba vratiju prtljažnika.
Ovaj pick-up je posljednjim face liftingom dobio i ljepši interijer u kojem lako zaboravite da straga vučete dva metra drva.
City paket opreme i još k tome dodatno opremljen najbogatijim paketom opreme Executive koja nudi kožna sjedišta, cd radio s MP3 reprodukcijom, šminkerske letvice pragova s natpisom Hilux…
U osnovnom paketu Country ovaj pick-up ima od sigurnosnih elemenata ABS i dva zračna jastuka, reduktor (H2, H4, i L4 - samo u opciji 4x4) ), blokadu stražnjih diferencijala i ručni klima uređaj na izvedbi double cab.
NAUTIKA GLISERI
GLISER idealno plovilo za ljetni odmor i ribolov. Građen na dubokom V-trupu omogućuje učinkovitost i stabilnost na nemirnom moru, dok izbočena i proširena pramčana paluba osigurava lakše i sigurnije kretanje na palubi.
ŠTUKA
ŠTUKATijelo joj je prilagođeno tako da može brzo plivati i dostići svoj plijen. Duga je i vitka, glava joj je spljoštena, gubica šiljata s oštrim zubima okrenutim prema unutra. Zelenkaste je boje, a sa strane ima žućkastobjelkaste pjege, ljuske su joj sitne. Trbuh joj je bijel, a hrbat tamnozelen; oči izbuljene, a leđna peraja položena daleko otraga. . Naraste do 15 kg težine. Drži se gornjih slojeva vode, gdje vreba sitnu ribu. Štuka živi u cijeloj Europi.
Štuka je vrlo poznata riba, koja živi uglavnom u području voda što polagano teku. Najviše ih ima u barama, jamama i mirnim rukavcima naših rijeka.
Štuka se mrijesti od veljače do travnja, na plitkim obalama obraslim vodenim biljem, a ženki se pridružuju jedan ili dva mužjaka.
Štuka je vrlo poznata riba, koja živi uglavnom u području voda što polagano teku. Najviše ih ima u barama, jamama i mirnim rukavcima naših rijeka.
Štuka se mrijesti od veljače do travnja, na plitkim obalama obraslim vodenim biljem, a ženki se pridružuju jedan ili dva mužjaka.
srpnja 28, 2008
SOM
Som (Silurus glanis)
To je jedini europski zastupnik ove brojne porodice. Som ima veliku glavu, s velikim ustima i sitnim zubićima. Glava mu je široka i spljoštena, a oči sitne i malene. Na gornjoj usni ima dva velika brka, a na donjoj četiri mala. Tijelo mu je golo i ljigavo, a od glave prema repu sve tanje i plosnatije. Donja mu je perajica vrlo uska i produljuje se do kraja repa. Hrptena mu je perajica kratka. Gornja mu je strana sivomaslinasta i tamna, a donja prljavobjelkasta. Često ima po sebi i nepravilne pjege. Uz jesetru i morunu spada među najveće riječne ribe i može narasti preko 300 kilograma težine.Živi u velikim rijekama srednje, sjeverne i istočne Europe. U nas ga ima u Dunavskom slivu. Som živi sam i ne kreće se u grupama. Drži se mirnih dubokih mjesta u rupama u sredini riječnog toka ili pod obalom ispod panjeva i klada. Mrijesti se od svibnja do srpnja u plićim vodama. Ženka odlaže ljepljivu ikru na vodeno bilje. U to se vrijeme nađu mužjak i ženka pa zajedno plivaju. Ako je pogodan vodostaj, mladi som brzo raste. Som je noćni grabežljivac, iako se kreće i danju kad se voda zamuti i digne. Poznato je da će som krenuti u potragu za hranom ljeti za vrijeme žestokih oluja, pljuskova i grmljavina. Kada pođe za hranom, kreće se i po najjačim vodenim strujama, a poći će i na plića mjesta.Som je proždrljiv svežder koji napada sve živo. Lovi se na čvrst i jak pribor, debeli najlon i veliku udicu. Noću se kao mamac postavi hrpa glista, pijavica i žive ribe. Ako se lovi na potezanje ("špinanje"), koristi se debeli najlon i malene teške svijetle varalice koje se povlače uza samo dno, gdje voda struji iz plićaka u dubinu.Lovi se i na takozvano "bućkalo". Ribolovac pusti da mu voda nosi čamac sredinom rijeke, a on drži u ruci čvrsto uže s mrmkom ili ribicom te istovremeno drvenim bućkalom (slično gornjoj polovici boce) bućka po vodi, stvarajući zvukove koji se čuju na stotine metara. Som dolazi u smjeru zvuka, vidi mamac i grabi ga, a o vještini ribolovca i veličini soma ovisi hoće li biti izvađen iz vode. Lovi se i na žabe, školjke, pileća crijeva i slično. Ako som uhvati mamac, on ga obično guta zajedno s udicom. U vodi je vrlo snažan i borben, pa je potrebno uložiti dosta truda i vremena da ga se izvuče. Treba polako i strpljivo manevrirati dok se som ne umori, a tek onda ga treba izvlačiti jer svako forsiranje može dovesti do gubitka ulova. Svakako se pri izvlačenju soma preporučuje upotreba gafa. Som ne voli hladnoću, pa zimu provede zakopan u mulju. Kada se dignu mutne proljetne vode, diže se i som sa svog zimovanja. Som najbolje grize u toku ljeta pa do početka zime.Meso mu je izvrsno i s malo kostiju.
To je jedini europski zastupnik ove brojne porodice. Som ima veliku glavu, s velikim ustima i sitnim zubićima. Glava mu je široka i spljoštena, a oči sitne i malene. Na gornjoj usni ima dva velika brka, a na donjoj četiri mala. Tijelo mu je golo i ljigavo, a od glave prema repu sve tanje i plosnatije. Donja mu je perajica vrlo uska i produljuje se do kraja repa. Hrptena mu je perajica kratka. Gornja mu je strana sivomaslinasta i tamna, a donja prljavobjelkasta. Često ima po sebi i nepravilne pjege. Uz jesetru i morunu spada među najveće riječne ribe i može narasti preko 300 kilograma težine.Živi u velikim rijekama srednje, sjeverne i istočne Europe. U nas ga ima u Dunavskom slivu. Som živi sam i ne kreće se u grupama. Drži se mirnih dubokih mjesta u rupama u sredini riječnog toka ili pod obalom ispod panjeva i klada. Mrijesti se od svibnja do srpnja u plićim vodama. Ženka odlaže ljepljivu ikru na vodeno bilje. U to se vrijeme nađu mužjak i ženka pa zajedno plivaju. Ako je pogodan vodostaj, mladi som brzo raste. Som je noćni grabežljivac, iako se kreće i danju kad se voda zamuti i digne. Poznato je da će som krenuti u potragu za hranom ljeti za vrijeme žestokih oluja, pljuskova i grmljavina. Kada pođe za hranom, kreće se i po najjačim vodenim strujama, a poći će i na plića mjesta.Som je proždrljiv svežder koji napada sve živo. Lovi se na čvrst i jak pribor, debeli najlon i veliku udicu. Noću se kao mamac postavi hrpa glista, pijavica i žive ribe. Ako se lovi na potezanje ("špinanje"), koristi se debeli najlon i malene teške svijetle varalice koje se povlače uza samo dno, gdje voda struji iz plićaka u dubinu.Lovi se i na takozvano "bućkalo". Ribolovac pusti da mu voda nosi čamac sredinom rijeke, a on drži u ruci čvrsto uže s mrmkom ili ribicom te istovremeno drvenim bućkalom (slično gornjoj polovici boce) bućka po vodi, stvarajući zvukove koji se čuju na stotine metara. Som dolazi u smjeru zvuka, vidi mamac i grabi ga, a o vještini ribolovca i veličini soma ovisi hoće li biti izvađen iz vode. Lovi se i na žabe, školjke, pileća crijeva i slično. Ako som uhvati mamac, on ga obično guta zajedno s udicom. U vodi je vrlo snažan i borben, pa je potrebno uložiti dosta truda i vremena da ga se izvuče. Treba polako i strpljivo manevrirati dok se som ne umori, a tek onda ga treba izvlačiti jer svako forsiranje može dovesti do gubitka ulova. Svakako se pri izvlačenju soma preporučuje upotreba gafa. Som ne voli hladnoću, pa zimu provede zakopan u mulju. Kada se dignu mutne proljetne vode, diže se i som sa svog zimovanja. Som najbolje grize u toku ljeta pa do početka zime.Meso mu je izvrsno i s malo kostiju.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)